Kolijevkom hrvatske državnosti Bijaći – Klis 2019

Dvanaest planinara gospićkog Željezničara pohodilo je i ove godine tradicionalni pohod pod nazivom „Kolijevkom hrvatske državnosti Bijaći – Klis“ koji se svake godine prvog vikenda u ožujku održava u Kaštelanskom zaleđu u organizaciji HPD-a Ante Bedalov iz Kaštel Kambelovca. Dugo planirana ideja počela se ostvarivati na Dan općine Kaštela 4. ožujka 1992. Na ovom kaštelanskom prostoru, nekad naznačenom kao kraljevski posjed, izdana je 4. ožujka 852. u „kraljevskim Bijaćima“ Trpimirova darovnica u kojoj knez Trpimir sebe naziva DUX CHROATORUM IUVATUS MUNERO DIVINO (pomoću božjom knez Hrvata). Trpimirova povelja je dokument izuzetnog značenja za hrvatski narod. Stanovnike ovog kraja ispunjava ponosom spoznaja o navršenih 1167 godina kada se prvi put spominje ime Hrvata. Planina Kozjak, njeni obronci i Kaštelansko polje sve tamo do Solina vrvi srednjevjekovnim crkvicama kao i toponimima starih naselja i samostana kao što su Bijaći, Radun, Ostrog, Lažani, Putalj, Selišća, Kruševik, Rižinice…

Na ova sveta mjesta gdje leži kolijevka starohrvatske države moramo hodočastiti i spoznati bogatstvo kulturne i prirodne baštine i ljepotu Lijepe naše. Ostvarujući ovaj put, njegovi osnivači su omogućili planinarima i ostalim posjetiteljima da i na ovaj način očuvaju kulturno naslijeđe i neizmjernu prirodnu ljepotu Kaštela, Kozjaka i Solina. Na žalost uočit će neoprostive greške nakon 1945., kada nastaju nagle promjene i narušavaju sklad zemaljskog raja zvanog Kaštela. Kaštela gube svoj obris, devastirana su sivim kulisama tvornica i novoizgrađenih stambenih zgrada. Kaštelanski zaljev, nekad najljepši sada najzagađeniji. Zato Lijepa naša i svi ljudi koji u njoj žive imaju zadatak ispraviti greške i očuvati kulturnu i prirodnu baštinu, što će biti garancija za nastanak budućeg centra svjetskog turizma u Kaštelima.

OKUPLJANJE I POČETAK POHODA

Okupljanje planinara počelo je oko 8 sati na groblju u Kaštel Kambelovcu gdje se položilo cvijeće i zapalile svijeće alpinisti Anti Bedalovu koji je poginuo na Kavkazu po kojem je društvo dobilo ime. Tog jutra okupilo se stotinjak planinara od kojih je većina bila iz matičnog društva, a kao glavni gosti bili su  gospićki i zagrebački željezničari. Dobri organizatori i ljubazni domaćini  organiziriali su pijevoz do starog hrvatskog grada Klisa, odakle je krenuo grebenski pohod prema Markezinoj gredi s kojeg se vide monumentalne zidine Tvrđave kao na dlanu. Klis ima vrlo značajan položaj u povijesti ovog kraja još od ranog srednjeg vijeka, kad je bio sjedište starohrvatskog župana, pa kneza Trpimira i kasnijih hrvatskih velikaša Šubića i Nelipića, a zatim i obrana Solina, Splita i Kaštela u borbi s Turcima. Grebenski put je vodio dalje do crkvice Sv. Luke i na uspon na najviši vrh Kozjaka (779 m). Planinari nisu žalili zbog višesatnog hodanja po kamenitom i nezahvalnom terenu jer se isplatilo gledati prekrasnu panoramu prema Splitu i otocima od Brača desno prema Jabuci i lijevo sve do Pelješca i Mljeta. Iza Vrja (kako Splićani zovu najviši vrh) put je vodio do poznatog odmorišta u stjeni pod nazivom Orlovo gnijezdo. Nedaleko od Orlovog gnijezda gospićki planinar Nikola Jelinić s mjestom boravka u Splitu izradio je vrlo kvalitetnu feratu koja se spušta niz litice prema uzdužnoj cesti koja veže planinarske domove Putalj i Malačka. Planinari su se spustili do Planinarske kuće organizatora Pod Koludrom gdje ih je čekao zasluženi ručak, okrijepa, harmunikaš i prava planinarska fešta. Feštalo se do kasno u noć, u kojoj je sudjelovalo pet gospićkih planinara, dok ih je troje otišlo za Gospić. Gospićki planinari noćili su u planinarskom domu Putalj i poslije doručka pošli na drugi dio pohoda prema zapadnom dijelu do crkvice Sv. Ivan Biranj gdje su ime se pridružili još četvorica Gospićana.  Po povratku u dom pod Koludrom repriza fešte od proteklog dana. Prvi pohod Kolijevkom hrvatske državnosti gospićki planinari imali su daleke 1993. godine. Od tada se odazivaju gotovo svake godine. Bilo je godina kada su imali planinarsku sekciju na osmogodišnjoj školi Dr Jure Turić i besplatnu povlasticu željeznicom, da je na pohodu sudjelovalo i više od 50 mladih i starih planinara. Zato ovim putem pozivamo Gospićane koji žele doživjeti i proći Kolijevklom Lijepe naše, neka to planiraju iduće godine prvog vikenda u ožujku.